NOTE!

This site uses cookies and by using this site you are consenting to this.Find out how to manage your settings. Learn more

I understand

 

 

Nedaleko od glavnog grada Lijepe naše, smješten je Samobor. Veličinom malen, no značajem velik. To je grad bogate povijesti, kulturne baštine kao i voljeno mjesto ljubitelja kontinentalne gastronomije. Primjenom noviteta, no u isto vrijeme korištenje starih tradicionalnih recepata, prava je pozivnica za dolazak u grad Samobor. Ono što čini grad toliko posebnim je tradicija Samoborskog fašnika koja se prvi puta u pisanom obliku spominje davne 1827. godine.

 

Samobor turistički vodič

Samobor potok Photo by: Ksenija Cerjan

 

Povijest grada Samobora

Ne može se sa sigurnošću odrediti kada je nastalo prvo naselje na mjestu današnjeg Samobora zbog nedostataka pretpovijesnih nalaza, no okolni brežuljci skrivali su pretpovijesne predmete kao što su dijelovi oružja, kamene sjekire, alati i drugi. Mnogo je više ostataka iz bakrenog, brončanog i željeznog doba. Jedan od posebno značajnih povijesnih predmeta zasigurno je i srebrni novčić „Samoboraca“ iz vremena prisustva keltskog plemena Tauriska. Razdoblje prapovijesti završava podvrgavanjem ilirskih i keltskih plemena rimskoj vlasti, tada počinje vrijeme pisanih historiografskih spomenika…

Najstarije pisano svjedočanstvo o Samoboru je dokument hrvatsko-ugarskog kralja, Povelja Bele IV. Nakon  završetka rata s Tatarima, Povelja iz 1242. godine potvrđuje privilegije koje Samobor dobiva. Postaje „Slobodno i kraljevsko poveljno trgovište “. To je za stanovnike značilo da imaju pravo birati župnika, raspolagati desetinom crkve, pravo izbora sudaca i uprave… Povelja je isto tako bilježila i granice teritorija oko trgovišta koje im je Bela IV. dao. Porez su plaćali samo kralju. 1274. godine grad preuzima knez Ivan Okićki. Vlasnici grada često su se mijenjali, no svi su poštovali povlastice Bele IV. sve dok greškom 1488. godine Barbara Frankopan nije uvedena u posjed samog mjesta. Borba za pravdu trajala je 300 godina i završila tek u 18. stoljeću. 1797. godine grad je uništio veliki požar te je nakon požara izgrađena jezgra današnjeg Samobora.

U prvoj polovici 19. stoljeća Samobor je bio jedan od najznačajnijih središta Hrvatskog narodnog preporoda. U drugoj polovici 19. stoljeća Samobor se komunalno uređuje. Otvaraju se kupališta, uređuju se parkovi te se otvaraju pansioni. Završetkom gradnje mosta kod Podsuseda, otvorene su mogućnosti za povezivanje Samobora sa željezničkom prugom. Popularni vlak u promet je pušten 1901. godine te je vozio do 1979. godine. „Samoborček“ se danas nalazi kao spomenik kulture u Samoborskom južnom naselju. Godine 1937. u Samoboru je osnovana Komunistička partija Hrvatske, a tijekom II. Svjetskog rata Žumberak i Samoborsko gorje je središte partizanskog antifašističkog pokreta.

samobor001

Photo by: Ksenija Cerjan

Gradske znamenitosti Samobora

Stari Grad Samobor

Stari Grad Samobor sagrađen je između 1260. I 1264. godine. Gradili su ga pristaše češkog kralja Otokara II. Kako bi ojačao granicu, iznad samoborskog Trgovišća gradi utvrdu. Kroz godine, mijenjali su se i vlasnici. Posebno se ističu Barbara Frankopan, Matija Korvin, Obitelj Ungnad, obitelj Kulmer te zadnji vlasnik, obitelj Montecuccoli. Tada je grad bio u jako lošem stanju. Gradnjom peterokutne kule ne mijenja se obrambena moć samog grada. Svojom veličinom i oblikom pokazivali su upozorenje građanima s kojima su se feudalci Starog grada sukobljavali. Sjeverni zidovi bili su visoki 18 metara, no veća je opasnost bila s južne strane kule. Ivica Sudnik, jedan od osnivača Samoborskog muzeja spominjao je da su dijelovi arhitektonske plastike pronađeni tijekom izvođenja radova 1942. i 1943. godine, koje je vodio Tihomil Stahuljak, zakopani unutar sjeverne peterokutne kule. Na temelju tih podataka Konzervatorski odjel u Zagrebu (Ministarstvo kulture RH) financira radove koji su se odvijali u studenome 2009. godine. Općina Samobor tek 1902. postaje vlasnik ruševina Starog grada te 1910. dobivaju dozvolu za obnovu kule. Nakon obnove koja je trajala deset godina, sav trud i svi popravci su uništeni.

 

Samobor tvrdava

  Photo by: Ante Vlašić 

Samoborski muzej

Nekadašnji dvorac Ferde Livadića danas je Samoborski muzej. Na tom mjestu prvi je puta zapjevana “Još Hrvatska nij’ propala”, koju je Ferdo Livadić skladao na stihove Ljudevita Gaja. Dvorac mjenja vlasnike, no 1948. godine postaje Samoborski muzej. Muzej nudi razne dokumente o povijesti Samobora, zbirke s izlošcima te razna umjetnička djela. Tamo možemo pronaći i zbirku posvećenu Ferdi Livadiću. 

 samobor muzej2

Photo by: Ante Vlašić

 

Sakralni objekti

Mnogo je sakralnih objekata u okolici Samobora. Najpoznatije su: Župna crkva Svete Anastazije (za koju su suvremenici smatrali da je iznimna građevinom te je danas ubrajamo u rijetke ranobarokne crkve u Hrvatskoj), Franjevačka crkva Marijinog uznesenja i Franjevački samostan (tlocrt crkve napravljen je po uzoru na župnu crkvu sv. Anastazije te je građena u baroknom stilu), Kapela sv. Ane – Anindol (najmlađi objekt od samoborskih baroknih sakralnih građevina) te Kapela sv. Helene (najstarija kapela samoborske župe).

 

IMG 20190524 101956 1 1

 

 

Photo by: Diana Horvat

Smještaj i transport u Samoboru

Nalazite se u Samoboru i tražite smještaj? Razloga za brigu nema jer su u gradu smješteni hoteli, hosteli, kuće za odmor, apartmani, pansioni, sobe pa čak i kamp odmorišta. Nalazite li se u Zagrebu, osim automobilom, do Samobora možete doći autobusom iz Zagreba (30 - 40 minuta vožnje od autobusnog kolodvora Zagreb) te vlakom (iz Zagreba do postaje Podsused te od tamo automobilom ili autobusom do Samobora).

IMG 20190524 101553 1

Photo by: Diana Horvat

Što raditi u Samoboru?

Samoborska kremšnita, prva je stvar koju turisti, a i stanovnici naruče kada sjednu u centar grada. Kremšnita je sigurno jedan od simbola i prva asocijacija na grad Samobor. Nakon stanke uz kremšnitu jedna od dobrih ideja bila bi posjetiti stari vlak Samoborček koji se nalazi u južnom naselju grada. Posjetite li Samobor u veljači, naići ćete na nešto nezaboravljivo – Samoborski fašnik. Tradicija fašnika prvi se puta spominje već u dvadesetim godinama 19. stoljeća. Posjetitelje uveseljavaju stalni fašnički likovi - Princ, Sraka, Sudec i Fiškal, koji bez dlake na jeziku komentiraju aktualne društvene teme i šale se s maškarama. Najmaštovitije maske dobivaju i vrijedne nagrade. Ove godine su proslavili 193. Samoborski fašnik. Vidimo se na fašniku!

 

samobor003

Photo by: Suzana Slezinger