NOTE!

This site uses cookies and by using this site you are consenting to this.Find out how to manage your settings. Learn more

I understand

Blog

We will make you wanna explore Croatia

10 najpoznatijih vjesnika proljeća

 Novi vegetacijski ciklus svake godine kreće u rano proljeće, a cvijeće je njegova ''nuspojava'' koju obožavamo. Prvo proljetno cvijeće – osim što je važno za ekosustav jer opskrbljuje kukce peludom i nektarom, za čovjeka ima estetsko, kreativno, ali i simboličko značenje. Ovaj tekst obrađuje 10 najpoznatijih vjesnika proljeća koji krase naše šume i livade, a ujedno otkriva i njihovu simboliku. Cvijeće vezujemo uz brojne mitove, legende i rituale, ono nas prati na raznim ceremonijama - ''od kolijevke pa do groba''. Koja se simbolika veže uz najčešće hrvatske proljetnice pogledajte u tekstu.

I: Rani jaglac (lat. Primula vulgaris) za mladu ljubav

''Prvi i pravi'' vjesnik proljeća, kaže njegov originalni latinski naziv. Izlazi među prvim vjesnicima i vezuje se uz mladu ljubav, zadovoljstvo i mladost. Poruku ''ne mogu živjeti bez tebe'' suptilno šaljemo jaglacem, a kako ujedno simbolizira i početak zaljubljenosti onda je taj cvijet idealan poklon novoj ljubavi. Kršćanska simbolika vezuje ga uz čistoću duša u raju, ali i milost – ako grešnik prođe pored jaglaca, dobiti će priliku za iskupljenje. Englezi uz ključeve sv. Petra jer navodno sliči istima kada ga se okrene naopačke, a folklor Srednje Europe kaže kako ovaj cvijet vodi do skrivenog blaga, samo ne znamo je li to blago svjetovne ili duhovne prirode? Zapamtite još nešto – ako mlada djevojka vidi jaglace prije Uskrsa – do kraja godine postat će nečija gospođa!

jaglac eorlic photo 1

II: Visibaba (grč. Galanthus lat. nivalis) – pahulja koja ne kopni

Kada krenu prvi znakovi toplijeg vremena tada se pojavljuju visibabe. Pognuta glavica kao u starih baka ''kriva'' je za takav naziv u našem narodu. Zbog svoje simbolike ovu proljetnicu zovu i cvijetom pročišćenja ili Candlemas Bells (zvončići Svijećnice) zbog toga što raste u Veljači - kada se prema katoličkom kalendaru slavi Svijećnica – blagdan pročišćenja. Za ovu svetkovinu je izabran zbog svoje snježno bijele boje koja simbolizira Marijinu čistoću, a glavica koja visi iznad tla predstavlja poniznost i predanost Bogu.

Originalni naziv Galanthus nivalis – mliječno cvijeće - dolazi od grčkih riječi gala I anthos što znače mlijeko I cvijet, a latinski pridjev nivalis znači bijel kao snijeg. Ne smije s brati u većim količinama, ali nije li bolje da krasi livade nego nečije dnevne boravke?

visibaba 1

III: Potočnica (lat. Myosotis palustris) – plavim cvijetom protiv zaborava

Na mnogim svjetskim jezicima (engleskom, talijanskom, francuskom, njemačkom, švedskom, japanskom I kineskom) ovaj se cvijet zove ''forget me not'' – ''ne zaboravi me''. Mi ga zovemo potočnica jer raste u blizini potoka. U brojnim kulturama (prvenstveno u kršćanskoj tradiciji) potočnica je simbol  trajnosti i odanosti pravim, duhovnim vrijednostima. Predstavlja nematerijalno blago i poniznost. Može se pokloniti onome kome želite obećati svoju ljubav i odanost. Predstavlja čovjekovu temeljnu potrebu za vezivanjem i ljubavnom trajnošću. S druge strane, originalan naziv vezuje ga uz nešto puno prizemnije - latinsko ime roda mysotis dolazi od grčkih riječi mys I ous – miš I uho jer latice podsjećaju na mišje uho, a palustris predstavlja šume – jer ovaj cvijet raste u blizini šuma.

potočnica eorlicphoto 1

IV: Sunovrat (lat. Narcissus) spaja motive smrti i vječnog života, ponovnog rođenja i prolaznosti.

 Malo tko nije čuo za poznati mit o Narcisu koji se zaljubio u svoj odraz u potoku pa onda umro od tuge. Ima i jedna, manje poznata, verzija ovog mita koja kaže kako je bog smrti i podzemlja Had stvorio narcise ne bi li k sebi privukao božicu Perzefonu. Stoga se simbolika ove proljetnice vezuje uz ljubavnu bešćutnost, oholost i samoljublje, ali i uz posesivnost i ljubomoru. Sasvim drugačiju simboliku ovom cvijetu dala je Crkva koja ga poistovjećuje s Marijinom čistoćom. Muslimanima ova proljetnica predstavlja Božju milost i nebesku sreću jer ih podsjeća na božje oko. U nekim se kulturama vezuje uz pogrebne rituale (mit o Hadu?), ali ovdje predstavlja buđenje života i prirode jer među prvima izranja iz snijega.

narcissus tazzeta izvor wiki autor Gideon Pisanty Gidip 1

V: Ljubičica (lat. Viola) za hrabrost

Simbol hrabrosti, skromnosti I tajne ljubavi. Intenzivan miris ljubičice natjerao je Afroditu da se zaljubi u šepavog I neuglednog boga kovača – Hefesta. Zato simbolizira moć hrabrosti koja nam pomaže savladati prepreke  učiniti nemoguće.. Ako nekoga volimo potajno I bojimo se to priznati, onda bi nas simbolika ove proljetnice mogla ohrabriti da mu to pokažemo... Hefestu je uspjelo, što ne bi i vama?

No zašto ljubičicu vezuju uz tajnu ljubav? Jer je Zeus, vječno nevjeran svojoj ženi Heri, napunio livadu ljubičicama kako bi utješio svoju ljubavnicu Io koju je zbog Here pretvorio u junicu..

U našim su krajevima najrasprostranjenije ljubičaste i bijele sorte. Vrtne ljubičice su tamnije nijanse, a divlje su svjetlije ljubičaste boje I mnogo intenzivnijeg mirisa.

ljubičica eorlic photo 1

VI: Šumarica (lat. Anemone nemorosa) prohuja s prvim povjetarcem

Krhke kratkotrajne latice šumarice lako se raznose vjetrom i cvjetaju u rano proljeće pa se zato simbolika ovog vjesnika vezuje uz prolaznost ljubavne strasti i života.

Sam naziv Anemone dolazi od grčke riječi anemos što znači vjetar, koji brzo nakon cvata raznosi latice. Simbolika šumarica vezana je uz mit o kratkotrajnoj i zabranjenoj romansi između Afrodite i Adonisa. Afrodita, žena boga Aresa, zaljubila se u Adonisa. Saznavši to, ljubomorni Ares odlučio je ubiti Adonisa. Afrodita je od njegove krvi napravila šumarice kao spomen na tu kratkotrajnu zabranjenu i prolaznu romansu.

Crkva je šumaricama dala drugačiju konotaciju – ona njihovo značenje veže uz krv Krista koja je pala radi iskupljenja ljudskog roda. Šumarica je do danas simbol prolazne zaljubljenosti i prolaznosti života.

šumarica aneone flower 1

VII: Puzavi žabnjak (lat. Ranunculus) – zlatni bljesak među zelenilom

Izgled ove proljetnice je na prvi pogled neugledan. Ovaj cvijet  raste slobodno na livadama, u blizini vode, a izgleda jednostavno – kao da ga je nacrtalo dijete. Zelena stabljika među lišćem s malom žutom glavicom na vrhu  koju čine 4 latice i tučak.

Ovaj cvijet nema sposobnost transformacije poput maslačka, ali sunčeva svjetlost čini ga čarobnim. Porijeklo naziva je latinsko (Ranunculus), a referira se na prirodne potrebe ove biljke za vodom pa otuda naziv ''žabnjak'' (lat. Rana = žaba) – jer raste blizu pitke vode. Šteta imena žabnjak, zlatica mu nekako bolje pristaje, što vi mislite?

buttercup flower 1

VIII: Šafran (lat. Crocus sativus)  prošara šume i livade

Šume i livade u rano proljeće prošara ovaj mali cvijetak. Kontrast zelenilu daju njegove bijele i ljubičaste latice s narančasto – žutim, dosta upečatljivim tučkom u sredini. Šafran ne peraste prosječnu visinu vlati trave, malen je ali upečatljiv, trubastog oblika, oblih latica. Intenzivan je kao začin, premda ne toliko zastupljen u našoj tradicionalnoj kuhinji. Ovdje je najpoznatiji kao proljetni ukras livadama. I on je zaštićen tako da samo livade i smije krasiti, nikako bukete ubrane u divljini.

šafran eorlic photo 1

IX: Proljetni drijemovac (lat. Leucojum vernum) - pozvonite za buđenje

Zovemo ga i zvončić. Glavica mu sneno pada iznad zemlje kada nakon duge zime izroni iz tla. Latice su bijele, nježne, a prepoznatljivi pečat daje im zelenožuta točkica pri dnu. Vidjeti ga možemo u rano proljeće i u ljeto, kada ponovno cvate. Skriva se u šumama, u blizini močvara i na livadama koje obiluju dušikom. Treba mu blaga dnevna svjetlost i dosta vlage. Zeljasta je biljka s bijelom glavicom, Englezi ga zato zovu ljetna pahulja. Zaštićena je vrsta, pa ga smijete samo gledati, ali ne i brati - radije ga fotografirajte.

proljetni drijemovec pixabay 1

X: Višecijevni sunovrat (lat. Narcissus tazzeta) Po mirisu se cvijet poznaje

Ovaj  simpatičan, samozatajni vjesnik rođak je narcisa uz koji se veže legenda o istoimenom oholom mladiću koji se navodno zaljubio u samoga sebe. Nije toliko popularna kao pitoma verzija istoimenog roda i češće raste u prirodi nego u vrtu.

 Zgodan cvijetak jednostavne ljepote, zvjezdolike, žuto bijele glavice. Mirisom tjera ili mami, zavisi od ukusa, intenzivan miris istaknuti će njegovu prisutnost, ali zna uzrokovati glavobolje. Po mirisu se cvijet poznaje. Voli ranoproljetno sunce, livade u brdovitim predjelima primorskih gora, otoke i stjenovite plaže u blizini šume. Visinom nekada nadraste i same šikare koje ga okružuju – a zna narasti čak i do 80 cm.

narcis pixabay 1

 

BLOG COMMENTS POWERED BY DISQUS

Destination guides