NOTE!

This site uses cookies and by using this site you are consenting to this.Find out how to manage your settings. Learn more

I understand

Blog

We will make you wanna explore Croatia

Vela draga je prostrana udolina u sjeveroistočnoj Istri na padinama zapadnih obronaka Učke. To je 3,5 kilometara duga i poširoka šuma obeliska u obliku kamenih tornjeva, a počinje ispod istarskog portala tunela Učka i pruža se na zapad sjeverno do mjesta Vranja i južno do Boljunskog Polja. Draga je veliki kanjon i raj za planinare i penjače te sve ljubitelje prirode. Manje je poznata pod nazivom Vranjska draga.


Do kanjona vodi šumska stazica s nizom poučnih ploča o vapnenačkim stijenama te životinjskom i biljnom svijetu drage. Javna ustanova Park prirode Učka, koja skrbi i o Veloj dragi, s jednog od info-panoa poručuje da su nakon izdizanja Učke prije 30-ak milijuna godina počeli djelovati atmosferski procesi na vapnenačke stijene drage. Tako su u toj kanjonskoj udolini procesi otapanja, trošenja i erozije stijena stvorili jedinstveno mjesto usred istarskog krša.

Jedinstveni kameni tornjevi 

Na sjevernom rubu drage je vidikovac s odmorištem s kog puca pogled na zadivljujuće vapnenačke tornjeve i napuštenu željezničku prugu Lupoglav – Štalije koja baš ovdje ulazi u tunel Vranja 2. Uzduž poučne pješačke staze naziva Vela draga, koja prolazi rubovima kanjona, postavljene su ploče koje govore o tom prirodnom spomeniku velike geomorfološke vrijednosti. Oko kanjona staza je duga 600 metara, obiđe se za 30 do 45 minuta, a za spuštanje u kanjon odlučit će se samo penjači i planinari te poneki istraživač-zanesenjak.

Vela Draga Istra
Vranja utonula u nekadašnji mir

Selo Vranja u dolini na rubu drage, s dvije gostionice i kamenolomom Vranja iznad mjesta, nekada je bilo puno življe jer je ovuda prolazila jedina asfaltna cesta koja je Istru spajala s tunelom Učka. Tunel je pušten u promet 1981. godine, pa su se ovdje auti zaustavljali, putnici bi se okrijepili i nastavljali put. A onda je izgrađena nova, brza cesta od Pazina do tunela i Vranja je utonula u nekadašnji mir.

Selo Vranja
Kamenolom aktivan još 5-7 godina

Potom je i kamenolom smanjio buku, jer je prestala proizvodnja tucanika za prugu zato što je koncem 2009. godine obustavljen željeznički promet prugom Lupoglav – Štalije zbog urušavanje nasipa koji je odnijela bujica na dionici između Šušnjevice i Kožljaka. Kamenolom je počeo raditi 1950-ih proizvodeći tucanik za prugu Lupoglav – Štalije koja je otvorena koncem prosinca 1951. godine i redovni teretni promet je započeo šest mjeseci kasnije, a putnički 1959. no ubrzo je ukinut zbog malog broja putnika. Pruga je duga 53 kilometra, a gradile su ju tadašnje omladinske radne brigade. No, kamenolom će se, na žalost stanovnika Vranje i susjednog sela Baričevići, zatvoriti tek za 5-7 godina koliko je predviđeno da će još trajati eksploatacija kamena za komercijalne svrhe.

Željeznica Istra

Davni nomadski lovci

Manje skupine ljudi su prije više od 10 tisuća godina područje Vele drage koristile kao sezonsko lovište i dom. Kompleks špilja Pupićine i Vele peći u donjem dijelu Vele drage jedno je od značajnijih hrvatskih arheoloških nalazišta iz tog razdoblja: nalazi stari 12.000 godina svjedoče o tadašnjem životu male ljudske zajednice od nekoliko desetaka članova koja je u ove špilje dolazila u jesen da bi lovila jelene, divlje veprove i pragoveda.
Draga danas nema prikladna staništa za ptice, vegetacija je jednolična i nedostaju životinjske vrste za prehranu ptica, pa tu žive samo četiri vrste ptica: vjetruša, ušara, divlji golub i modrokos, dok orlovi samo prelijeću dragu. U dnu kanjona, gdje je nekada tekao potok čije korito i sada obiluje vlagom, rastu vrbe, topole i tise te bršljan i orhideje.

Među najljepšim hrvatskim penjalištima

Vela draga je postala poznato penjalište nakon što je 1931. alpinist Emilio Comici na Velom tornju ispenjao prvi alpinistički smjer. Ovdje su penjačko iskustvo stjecali brojni alpinisti i sportski penjači. Sa stijenama visokim do 100 metara i sa 60-ak uređenih penjačkih smjerova Vela draga spada među najljepša hrvatska penjališta.
Najpoznatiji tornjevi su Veli toranj na koji je dopušteno penjanje te Svijeća i Rukavica.

Vela draga
Vrane, vukovi i Winetou

Vranja se nekad zvala Vrana jer je tu bilo puno zimskih ptica, posebno drozdova i vrana po kojima je mjesto dobilo ime, baš kao što je Učka dobila ime Vučka po vukovima i tako se nekad zvala. Vrane se često spominju u narodnoj predaji Vranje: s njihovim dolaskom počela bi bura, a kad bi se okupile na hrastu nastupila bi promjena vremena.
Vela draga je proglašena zaštićenim krajolikom 1963. a geomorfološkim spomenikom prirode 1998. godine.
Godine 2015. u kanjonu Vele drage i kamenolomu Vranja snimane su scene za filmski serijal Winetou.

Pročitajte vodič za turiste zašto nikada ne bi trebali posjetiti Istru!

Autor svih fotografija je Vlado Mandić. 

BLOG COMMENTS POWERED BY DISQUS

Destination guides